Menu

Régészeti adatbank, Baranya megye

SEMARTIN - (mađarski Alsószentmárton) Semartin se nalazi na jugu Baranjske županije, 7 kilometara južno od Šikloša, 3 kilometra od granice s Hrvatskom. Prvi put se spominje u kasnom srednjem vijeku u obliku S. Martino. Za vrijeme turskih ratova je nenastanjeno, nakon toga i poslije Rakóczyevog ustanka useljavaju se Hrvati (Šokci). Čine većinu stanovništva sve do 19. stoljeća kada počinje useljavanje drugih narodnosti: Mađara, Nijemaca, Roma. 1970. u Semartinu živi još preko 250 hrvatskih stanovnika. Do 80-tih godina 20. stoljeća veliku većinu sela će činiti Romi. Većina hrvatskoga stanovništva se odselila u obližnja naselja i gradove. Prema popisu stanovništva iz 2001. u naselju živi tri Hrvata dok 2011. ni jedan stanovnik sela ne pripada hrvatskoj zajednici.

Bővebben: Alsószentmárton

BELVAR - (mađarski Belvárdgyula) Naselje u Baranjskoj županiji na pola puta između Pečuha i Mohača. Nastanjeno je već i u starom vijeku. Današnje naselje je nastalo spajanjem dvaju naselja: Belvara (mađ. Belvárd) i Đulbera (mađ. Gyula) Za vrijeme turskih ratova stanovništvo sela je znatno opalo, stoga useljavaju se Hrvati, Mađari i nekolicina Nijemaca. Još početkom 20. stoljeća u Belvaru živi znatna hrvatska zajednica koja čini 1/3 stanovništva. Sto godina nakon toga, sudeći prema statističkim brojkama može se reći da su nestali. Ukupan broj stanovništva 2001. je 424, od toga 2 () Hrvata, a 2011. godine 412, kada je registrirano 6 Hrvata.

Bővebben: Belvárdgyula

ATA - (mađarski Áta) Naselje dvadesetak kilometara južno od Pečuha u Baranjskoj županiji. O nastanku sela nemamo točne informacije, prvi put se spominje u popisima iz 17-18. stoljeća kao Hata. U ovom razdoblju stanovnici sela su Hrvati iz Bosne. Selo je tijekom ratova više puta bilo napušteno. Početkom 17. stoljeća kralj Leopold I. Atu daruje obitelji Batthyány. S priključenjem naselja željezničkoj pruzi Pečuh-Mohač u selo dolaze prve njemačke obitelji. 1940-tih u selu živi preko 400 osoba, od njih 80 posto Hrvata. Godine 1941. prema naredbi su nastanjene mađarske obitelji. U Ati je smještena zavičajna kuća koja predstavlja život bošnjačkih Hrvata doseljenih za vrijeme turske vladavine iz Bosne. U selu je od 1941. do 1977, do svoje mirovine, kao učitelj i sakupljač radio Ladislav Matušek. Prema popisu stanovništva iz 2001. u selu živi sedam (3%) Hrvata, dok 2011. registrirano je devet (4%). 2001. Ata broji 231, dok 2011. ukupno 193 stanovnika.

Bővebben: Áta

BIRJAN - (mađarski Birján) Birjan se nalazi 17 kilometara udaljeno od Pečuha, pored državne ceste prema Mohaču u Baranjskoj županiji. Sudeći prema iskopinama mjesto je bilo naseljeno već u bakreno i brončano doba. Za vrijeme turskih osvajanja selo je opustjelo. Krajem 17. stoljeća je evidentirano kao nastanjeno mjesto gdje žive Hrvati iz Bosne, tzv. Bošnjaci. U 18. stoljeću u Birjan se doseljavaju Mađari te kasnije Nijemci. U naselju djeluje hrvatska samouprava i hrvatsko plesno društvo. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Birjanu živi 9 (2%), dok 2011. broj stanovnika koji sebe smatra Hrvatom je 78 (15%). Ukupan broj stanovnika 2001. je 440, a 2011. je 520.

Bővebben: Birján

1. oldal / 5

Kapcsolat


Országos Horvát Önkormányzat
1089 Budapest, Bíró Lajos utca 24.
Telefon: +36-1/ 303-6093; +36-1/ 303-6094;
+36-1/ 219-0827
E-mail: Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát.

Kiemelt partnereink

HRVATSKI GLASNIK

MHTI

 RADIO CROATICA

 HMI

A LAP TETEJÉRE