3gpking

Régészeti adatbank, Baranya megye

FOK - (mađarski Drávafok) Fok je naselje dvadesetak kilometara južno od Sigeta (Szigetvár), nedaleko od rijeke Drave u Baranjskoj županiji. U sličnom obliku ime naselja se prvi put spominje u dokumentima iz kasnog srednjeg vijeka. Fok je pretežito mađarsko naselje u koje su se, zbog blizine susjednih hrvatskih naselja, uselili podravski Hrvati. Od ukupnih 512 stanovnika u Foku 2001. živi 19 (3%), a 2011. od ukupnih 485 stanovnika brojimo 121 (24%) pripadnika hrvatske zajednice.

STARIN - (mađarski Drávasztára) Podravsko naselje tridesetak kilometara južno od Sigeta (Szigetvár) u neposrednoj blizini rijeke Drave u Baranjskoj županiji. U pojedinim srednjovjekovnim dokumentima se spominje u obliku Thothstara, prema čemu se može pretpostaviti da je u naselju živjelo hrvatsko stanovništvo i prije dolaska Turaka. Međutim, veće useljavanje hrvatskoga stanovništva pripisuje se razdoblju turskih osvajanja. Riječ je o skupini podravskih Hrvata koji govore štokavskim narječjem. Oni i danas čine stabilnu zajednicu: od ukupnog stanovništva 2001. godine (477) čine 58% (277), a 2011. godine od ukupnog (403) stanovništva 48% (194) čine Hrvati.

KRIŽEVCI - ( mađarski Drávakeresztúr) Malo podravsko selo Križevci se nalazi dvadesetak kilometara južno od Sigeta (Szigetvár) u neposrednoj blizini Drave u baranjskoj županiji. Hrvatsko stanovništvo sela već godinama drastično opada. 2001. broj stanovnika je 161, dok je u razdoblju od deset godina ovaj broj opao na 102 stanovnika, a zbog odlaska mlađih naraštaja i starenja stanovništva očekuje se daljnji pad broja što za nekoliko desetljeća može rezultirati s potpunim nestankom naselja. Hrvati u Križevcima pripadaju skupini podravskih Hrvata koji govore kajkavskim narječjem. Nekada nastanjeno mjesto Drvljanci (Révfalu) 1978. je priključeno Križevcima. U selu je 2001. registrirano 78 (48%), dok nakon deset godina 41 Hrvat (40%).

MARTINCI - (mađarski Felsőszentmárton) Naselje u Podravini dvadesetak kilometara južno od Sigeta (Szigetvár), u neposrednoj blizini rijeke Drave. Prema pojedinim izvorima ugarski kralj Ladislav I. Sveti sa svojom je vojskom Dravu prešao blizu Martinaca i zatim krenuo u vojnih pohod protiv Hrvatskih područja. Sa sigurnošću se može reći da je hrvatsko pučanstvo u naselju postalo dominantno tijekom turskih osvajanja. Zajednica pripada skupini podravskih Hrvata koji govore štokavskim narječjem. Nakon Prvog svjetskog rata od sela su oduzeti posjedi koji su se nalazili s druge strane rijeke Drave. Nakon zaoštravanja odnosa između Mađarske i Jugoslavije zbog Rezolucije Informbiroa selo je spadalo pograničnoj zoni pod oštrim nadzorom. U Martincima od sredine 19. stoljeća djeluje osnovna škola u kojoj se ovisno o povijesnim razdobljima uči hrvatski jezik i književnost. Zbog izrazito velikog omjera hrvatskog stanovništva spram mađarskog, u Martincima su česte kulturne manifestacije hrvatskoga karaktera. Iz ovog naselja potječu najmanje dvije istaknute osobe hrvatske zajednice u Mađarskoj: pjesnici Josip Gujaš Džuretin i Đuso Šimara Pužarov. Broj stanovnika sela u zadnjih pedeset godina se gotovo prepolovio. Ukupan broj stanovnika sela 1970. godine je blizu 1800, dok je do 2011. ovaj broj pao na 951. S ukupnim smanjenjem stanovništva postepeno se smanjuje i broj Hrvata u naselju: 2001. pripadnikom hrvatske zajednice izjasnilo se 728 (69%), dok 2011. 714 osoba. Prema ovim podacima Hrvati čine 75 posto naselja što je od svih hrvatskih naselja u Mađarskoj možda najveća brojka.

Kapcsolat

Országos Horvát Önkormányzat
1089 Budapest, Bíró Lajos utca 24.
telefon:
+36 1 610 6793
önkormányzat e-mail címe:
önkormányzat: Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát. / Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát.
önkormányzat elnöke: Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát. / Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát.;
hivatal e-mail címe:
hivatal: Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát./ Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát.

 

Kiemelt partnereink

HRVATSKI GLASNIK

MHTI

 RADIO CROATICA

 HMI

SHM

 

A LAP TETEJÉRE