Nyomtatás

BIZONJA (mađ. Bezenye, njem. Pallesdorf) Najsjevernije gradišćanskohrvatsko naselje u županiji Győr-Moson-Sopron i najsjevernije u Mađarskoj jest Bizonja (ili Bizunja). Naselje se nalazi svega 6 km od mađarsko-slovačke granice. Područje Bizonje nastanjeno je već od rimskih vremena. Prema izvorima 1773. u Bizonji glavni jezik je bio hrvatski. Bizonja ima općinski stan, osnovnu školu, poštu, liječničku ordinaciju, seoski grb itd. Iako su Hrvati u značajnoj manjini, hrvatski jezik i tradicija živo se njeguje. Rimokatolička crkva u Bizonji iznova je sagrađena 1811. i posvećena Rođenju Blažene Djevice Marije (Mala Gospa). Dodana je spomen-ploča na latinskom, mađarskom i hrvatskom jeziku. Brojni su spomenici na groblju u Bizonji ispisani hrvatskim jezikom. U Bizonji djeluje pjevački zbor „Jorgovan“ i hrvatska manjinska samouprava. Na vratima knjižnice, pojedinih učionica i drugih prostorija u bizonjskoj osnovnoj školi nižu se dvojezični nazivi: na mađarskom i hrvatskom jeziku. Godine 1880. većinu stanovnika u Bizonji činili su Hrvati. Tada je udio Hrvata u ukupnom broju stanovnika iznosio 67,2%. U popisu stanovništva 2001. zabilježeno je 123 Hrvata što je 7% od ukupnih 1695 stanovnika. Prema zadnjem popisu 2011. godine selo broji 1454 stanovnika od kojih 443 se smatralo Hrvatom (30%).

Crkve

Dvojezični natpisi

Križevi

Nadgrobni spomenici

Spomen ploče

Spomenici

Zgrade, kuće, ostalo