GORNJI ČETAR – (mađarski Felsőcsatár) Naselje se nalazi neposredno uz mađarsko – austrijsku granicu. Osim Gornjeg Četara postoji i Donji Četar. Nekoć su to bila dva samostalna naselja. Manji, Donji Četar spojen je s većim, Gornjim Četarom 1932. Tako je nastalo današnje jedinstveno naselje. Hrvati su se na ovo područje doselili u 16. stoljeću. Natpisi na mađarskom i hrvatskom jeziku svjedoče nam o tome da u Gornjem Četaru Hrvati su priznati kao nacionalna manjina. U Gornjem Četaru nalazi se osnovna škola koju danas polaze i djeca iz okolnih sela. Na mjesnom groblju ima nadgrobnih spomenika s natpisima i na hrvatskom jeziku, što govori o očuvanoj hrvatskoj svijesti stanovnika Gornjeg Četara. Broj Hrvata u popisima od 1941. godine naglo se smanjuje. U istoj godini, 1941. u naselju je živjelo svega 212 Hrvata, tj. 25,4% od ukupnog broja stanovnika. 1949. godine broj Hrvata u Gornjem Četaru se drastično smanjio, popisano je samo 25 Hrvata, što je najmanji ikad zabilježeni broj. U sljedećim popisima broj Hrvata ponovo se povećava. 1980. godine zabilježen je najveći broj Hrvata (262 ili 51,8%) od postojanja jedinstvenog naselja Gornji Četar.
HRVATSKI ŽIDAN – (mađarski Horvátzsidány) Naselje se nalazi istočno od Kisega. Postojanje sela zabilježeno je već 1225. U 16. stoljeću ovo područje naseljavaju hrvatski kolonisti. Leksikon naselja iz 1773. bilježi da je u Hrvatskom Židanu glavni jezik hrvatski, što znači da su Hrvati tada u tom selu morali biti već izrazito većinsko stanovništvo. Crkva u Hrvatskom Židanu smještena je na malom uzvišenju te dominira selom. Danas crkvu vodi svećenik Štefan Dumović koji drži mise na hrvatskom jeziku. Iza crkve se nalazi židansko groblje, gdje su mnogi spomenici s hrvatskim natpisima. U crkvi se nalazi spomen-ploča Ivanu Muškoviću (1848. – 1930.), književniku gradišćanskih Hrvata i „farniku“ tj, župniku u Hrvatskom Židanu. Postavili su je u znak zahvalnosti stanovnici Hrvatskog Židana i Savez Hrvata u Mađarskoj. U selu postoji općinski stan, pošta, liječnička ordinacija, osnovna škola, dom kulture, starački dom, mesnica itd. s nazivima i na hrvatskom jeziku. U prvom popisu stanovništva iz 1880. prema materinskom jeziku u Hrvatskom Židanu je živjelo 793 Hrvata, što znači 87,4% od ukupnog broja stanovnika. Najveći broj Hrvata (1023) zabilježen je 1920. godine. Nakon toga broj Hrvata postepeno opada, a broj Mađara raste. Udio Hrvata, prema popisu iz 2001. godine je iznosio 36%, a prema posljednjem popisu pučanstva (2011.) ukupan broj stanovnika je 795, a broj stanovnika koji se smatra Hrvatom je 440 (55%).
NARDA – (mađarski Narda) Narda je naselje smješteno neposredno uz austrijsku granicu. Narda se prvi put spominje 1221. godine. Sastoji se od Velike Narde (Nagynarda) i Male Narde (Kisnarda). Naselja su ujedinjena 1950. U kanonskoj vizitaciji iz 1697. Velika Narda i Mala Narda su navedene kao hrvatska sela. Rimokatolička crkva u Velikoj Nardi posvećena je Uzvišenju sv. Križa. Uz crkvu je i groblje s brojnim nadgrobnim natpisima i na hrvatskom jeziku. Suvremeno središte Narde nalazi se u nekadašnjoj Velikoj Nardi. U Maloj Nardi nalazi se filijalna crkva koja nosi ime Žalosne Gospe. Nastava u naselju je na gradišćanskohrvatskom jeziku od 1990. godine. Popis stanovništva današnje Narde do 1949. godine možemo pratiti kroz popise dvaju odvojenih – susjednih naselja, Velike Narde i Male Narde. Velika Narda ukupnim je brojem stanovnika bila uvijek veće naselje. Broj Hrvata u Velikoj Nardi bio je u prvom popisu stanovništva iz 1880. godine, otkako se popisuju stanovnici prema materinskom jeziku najveći – 475 Hrvata. U narednim se popisima broj Hrvata smanjivao, a povećavao se broj Mađara. Broj Hrvata u Maloj Nardi iznosio je 1880. godine 139, broj Nijemaca 13, a broj Mađara svega 4. Broj Hrvata povećava se u sljedećim popisima i to znatnije nego broj Mađara sve do 1949. godine kada u Maloj Nardi je zabilježeno samo 11 Hrvata. Ujedinjena Narda u prvom popisu iz 1960. godine ima 680 stanovnika što je i najveći zabilježeni broj stanovnika svih popisa. Broj Hrvata iz 1960. godine iznosio je 445 što je činilo 65,4% ukupnog broja stanovnika. Godine 1980. 82,6% stanovništva naselja čine Hrvati, a 2001. udio Hrvata u Nardi i dalje je bio natpolovičan i iznosio je 66%. Prema najnovijem popisu (2011.) ukupan broj stanovnika je 469, a broj pripadnika hrvatske narodnosti je 291 (62%).
Országos Horvát Önkormányzat 1089 Budapest, Bíró Lajos utca 24. telefon: +36 1 610 6793 önkormányzat e-mail címe: önkormányzat: Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát. / Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát. önkormányzat elnöke: Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát. / Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát.; hivatal e-mail címe: hivatal: Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát./ Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát. |